Sanacija svih vrsta krovova na stambenim zgradama
Ravni krovovi, krovne terase i kosi krovovi odnosno krovne konstrukcije i krovni pokrovi konstrukcijski su elementi građevine koji imaju nekoliko funkcija. Osim nosive funkcije gdje se prenose opterećenja na na niže etaže, krovovi prije svega pružaju zaštitu građevine od klimatskih i atmosferskih utjecaja. Ne treba zanemariti niti njihovu estetsku funkciju, odnosno utjecaj na izgled građevine i arhitektonski stil te usklađenost s okolinom i krajolikom. Sanacija krova najčešće predstavlja značajnu investiciju koja se financira sredstvima zajedničke pričuve, bez obzira na obim zahvata.
VRSTE KROVOVA
Ako ih klasificiramo prema nagibu, postoje dvije vrste krovova:
- KOSI KROV
Kosi krovovi uglavnom imaju nagib 30 do 60 stupnjeva, a takav krov je najčešće pokriven crijepom. Sastoje se od krovne konstrukcije kao statičkog elementa te krovnog pokrova koji štiti od atmosferskih utjecaja. Po obliku ih dijelimo na dvoslivne (krov na dvije vode) ili višeslivne (krov na više voda). Postoji više različitih izvedbi i konstrukcije i pokrova, a njihova rekonstrukcija ili sanacija zahtjeva značajna financijska sredstva kako radovi na ovoj vrsti krovova najčešće uključuju i trošak građevinske skele.
- RAVNI KROV
Ravni krovovi su konstruktivni elementi koji se sastoje od nosive konstrukcije, pokrova i podgleda na vrhu građevine. Nosivi dio ravnog krova konstruira se kao međukatna konstrukcija. Ravni krov mora građevinu štititi od vanjskih utjecaja kao što su padaline, toplina, hladnoća i vjetar. Ovisno o rješenju koje je odabrano i predviđenim materijalima za izolaciju ravnog krova, nagib krovnih ploha je 1,5-5%. Zbog manjeg nagiba češće dolazi do zadržavanja vode, nakupljanja nečistoća koje posljedično dovode do kritičnog gubljenja funkcije ravnog krova. Za razliku od kosog krova, moguće je preventivnim i redovitim čišćenjem produžiti vijek trajanja ravnog krova. Prema namjeni ravni krovovi se dijele na prohodne, neprohodne i zelene krovove.
SANACIJA KROVOVA
Započinje od pregleda krova i utvrđivanja postojećeg stanja kao i kritičnih elemenata čija je svrha definirati projektni zadatak i opseg sanacije. S obzirom na obim sanacije, govorimo o parcijalnoj i potpunoj sanaciji krova, gdje se parcijalnom sanacijom riješava problem, ali se gubi dio funkcionalnosti krova ili vrši potpuna sanacija gdje se krov vraća u prvobitno stanje.
- SANACIJA KOSOG KROVA
Ovisi naravno o puno faktora, u kojem je stanju krovna konstrukcija, krovni pokrov, limarija te ostale instalacije poput ozračnika, dimnjaka, antena i gromobrana. Ukoliko je potrebno zamjeniti i krovnu konstrukciju onda se radi o puno većem zahvatu za kojeg će trebati izraditi pripadajuću projektnu dokumentaciju.
Krovni pokrov može se djelomično sanirati i presložiti ukoliko se radi o manjem dijelu pokrova koji je oštećen bilo zbog utjecaja jakog vjetra ili je jednostavno dotrajao i izgubio svoju funkciju, a najčešće je potrebno zamijeniti cijeli krovni pokrov i podkonstrukciju krova kako bi se podesila na gabarite novog crijepa. Krovnu konstrukciju je također moguće dodatno podaskati te toplinski izolirati što utječe na kvalitetu kosog krova ali i na trošak sanacije. U sanaciju obično treba uračunati i vezane radove poput zamjene opšavne i obodne limarije te oluka i žljebova, kao i eventualnu sanaciju dimnjaka, odnosno sve one detalje koji mogu uzrokovati prodor vode u prostor krovišta i nakon zamjene krovnog pokrova.
- SANACIJA RAVNOG KROVA
Ovisno o tipu ravnog krova, odnosno njegovoj namjeni, dijelimo ih na prohodne, neprohodne i zelene krovove, a mogu imati različite funkcionalne slojeve koji pružaju zaštitu od padalina, toplinsku pa i zvučnu izolaciju. Osnovni slojevi uključuju AB ploču u padu većem od 1,5%, hidroizolacijski sloj izveden od sintetičke membrane ili bitumenske hidroizolacije te završnu oblogu u obliku šljunka, odnosno kamenog agregata u funkciji balasta i zaštite hidroizolacijskog sloja. Obrnuti krov je krov kod kojeg se sloj toplinske izolacije (najčešće XPS) nalazi iznad hidroizolacije.
Krov kao terasa ne razlikuje se bitno od krova sa šljunkom jedino je razlika u završnim slojevima, a to je da umjesto šljunka dolazi pijesak 4/8 debljine 3-5 cm te se na njega postavljaju betonske ploče ili se umjesto sloja pijesak postavljaju plastični podmetači te se ploče postavljaju u sustavu s otvorenim reškama što omogućuje da se voda uopće ne zadržava na pločama.
Sanacija ravnog krova najčešće se izvodi zbog dotrajalih krovnih sustava, zastarjelih ugrađenih tehnologija, mehaničkih oštećenja hidroizolacije, te neprimjerenih aktivnosti na ravnom krovu kao što su ugradnja antena ili neprimjerenih aktivnosti gdje su na ravnom krovu hidroizolacijske membrane izložene direktno i nisu zaštićene te zbog razliĉitih prodora.
Postoji više vrsta izolacija kod starih bitumenskih hidroizolacijskih sustava, a ovise o tipu ravnog krova te obimu sanacije koji je naravno uvjetovan sredstvima koje su suvlasnici u mogućnosti izdvojiti za sanaciju. Potpuna sanacija bi na kraju procesa trebala osigurati izvornu funkcionalnost ravnog krova te obuhvatiti sve slojeve, a započinje ispitivanjem stanja postojećeg sloja hidroizolacije. Ukoliko je postojeći stari bitumenski hidroizolacijski sloj nepovratno oštećen ispravno bi ga bilo u potpunosti ukloniti, zajedno sa svim ostalim slojevima i izvesti slojeve ravnog krova nanovo, što je skup i intezivan proces. Najčešće se u praksi pristupa postavljanju novog bitumenskog ili sintetičkog sloja hidroizolacije preko postojeće izolacije uz prethodno čišćenje, pripremu postojeće podloge te zamjenu i sanaciju svih onih elemenata koji mogu uzrokovati prodor vode poput limenih opšava i oboda te sanaciju podgleda ravnog krova. Ovisno o mogućnostima, preporuča se na novi hidrizolacijski sloj postaviti i zaštitni sloj poput kamenog agregata ili betonskih ploča koje štite hidroizolacijski sloj od vremenskih uvjeta i mehaničkih oštećenja.
ZELENI KROVOVI
Zeleni krovovi višeslojni su nastavak krovišta zgrade, djelomično ili u potpunosti prekriven vegetacijom i supstratom zasađenim preko drenažnog sloja. Zeleni krovovi imaju nekoliko namjena koje se odnose na zgradu i najbliži okoliš. U prvom redu, usporavaju otjecanje oborinskih voda dok istovremeno pružaju toplinsku izolaciju te doprinose estetskom izgledu te vrijednosti same građevine.
Postoje dvije vrste zelenih krovova:
- Ekstenzivni zeleni krovovi – jednostavniji i laganiji sustavi
- Intenzivni zeleni krovoi – složeniji i teži sustavi
Glavni pozitivni učinci zelenih krovova povezani su s njihovim sposobnošću retencije vode i odgodom otjecanja oborinskih voda, učinkom hlađenja koji dovodi do smanjenja temperature krova, kao i temperature okolnog zraka te pridonose ublažavanju negativnih učinaka urbanih područja.
Troškovi posatavljanja zelenih krovova nekoliko su puta veća od klasičnih ravnih krovova te zahtjevaju instalacije posebnih drenažnih sustava, kao i redovno te preventivno održavanje.
